{"id":145,"date":"2026-01-14T15:39:00","date_gmt":"2026-01-14T15:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/projekti.imi.hr\/oxairtracers\/?page_id=145"},"modified":"2026-06-02T10:51:17","modified_gmt":"2026-06-02T10:51:17","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/projekti.imi.hr\/oxairtracers\/pocetna\/o-projektu\/","title":{"rendered":"O projektu"},"content":{"rendered":"\n

Trajanje prokekta: <\/strong>36 mjeseci<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak projekta: <\/strong>12. sije\u010dnja 2026.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito<\/h2>\n\n\n\n

Kvaliteta zraka danas predstavlja jedno od glavnih javnozdravstvenih pitanja te je odgovorna za 4,2 milijuna prijevremenih smrti \u0161irom svijeta svake godine (WHO), a predvi\u0111a se da bi se taj broj mogao udvostru\u010diti do 2050. godine. Najsna\u017eniji dokazi o zabrinutosti za javno zdravlje odnose se na lebde\u0107e \u010destice (PM, engl. particulate matter<\/em>) koje smanjuju o\u010dekivani \u017eivotni vijek, uzrokuju i pogor\u0161avaju brojne bolesti te negativno utje\u010du na ekosustave, klimatsku stabilnost i okoli\u0161. Kratkoro\u010dna izlo\u017eenost PM-u mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih oblika kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dok dugoro\u010dna izlo\u017eenost mo\u017ee rezultirati uro\u0111enim sr\u010danim manama i \u0161tetnim u\u010dincima na kardiovaskularni sustav. Izlo\u017eenost PM-u povezana je i s neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima, pretilo\u0161\u0107u, metaboli\u010dkim poreme\u0107ajem poput dijabetesa, kognitivnim propadanjem i nepovoljnim ishodima trudno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

U znanosti o kvaliteti zraka, PM se klasificira prema veli\u010dini, pri \u010demu su naj\u010de\u0161\u0107e kategorije PM10<\/sub> (aerodinami\u010dki promjer < 10 \u03bcm), PM2,5<\/sub> (< 2,5 \u03bcm), PM1<\/sub> (< 1 \u03bcm) i PM0,1<\/sub> (< 0,1 \u03bcm). Veli\u010dina \u010destica utje\u010de na na\u010din njihovog ulaska u ljudski organizam \u2013 grube \u010destice (npr. PM2,5\u201310<\/sub>) se mogu filtrirati u gornjim di\u0161nim putovima, dok sitnije (PM2,5<\/sub> ili PM1<\/sub>) prodiru dublje, \u010dak do kardiovaskularnog i \u017eiv\u010danog sustava, kao \u0161to je slu\u010daj s PM0,1<\/sub>. PM su smjesa \u010destica razli\u010ditog kemijskog sastava, veli\u010dine i oblika, \u0161to ovisi o izvorima emisije i transformacijskim procesima u atmosferi. Posljedi\u010dno, toksi\u010dnost PM-a znatno varira. Zdravstveni u\u010dinci PM-a ovise o izvorima i kemijskom sastavu aerosola, a neke komponente mogu ozbiljno o\u0161tetiti plu\u0107ne stanice izazivanjem upale. Iako se masena koncentracija PM-a \u010desto koristi za procjenu rizika, ona ne odra\u017eava njihovu stvarnu toksi\u010dnost, koja ovisi o fizikalno-kemijskim svojstvima. Izlo\u017eenost PM-u izaziva upalne reakcije u plu\u0107ima, a oksidativni stres, uzrokovan neravnote\u017eom izme\u0111u reaktivnih vrsta kisika (ROS) i antioksidativne obrane stanica, klju\u010dan je mehanizam njihove toksi\u010dnosti. <\/p>\n\n\n\n

Oksidativni potencijal (OP), koji ozna\u010dava sposobnost PM-a da prenosi ROS ili poti\u010de njihovu sintezu in vitro<\/em>, sve se \u010de\u0161\u0107e koristi kao pokazatelj toksi\u010dnih u\u010dinaka. PM mo\u017ee pove\u0107ati razinu ROS-a izravnim prijenosom ili interakcijom s biolo\u0161kim molekulama, naru\u0161avaju\u0107i redoks ravnote\u017eu organizma, \u0161to mo\u017ee dovesti do respiratornih, kardiovaskularnih i neurolo\u0161kih poreme\u0107aja, uklju\u010duju\u0107i astmu i kroni\u010dni bronhitis. OP lebde\u0107ih \u010destica ovisi o njihovom kemijskom sastavu, no potpuno odre\u0111ivanje svih komponenti PM-a ostaje izazov. OP se smatra preciznijim pokazateljem toksi\u010dnosti od same mase PM-a jer procjenjuje sposobnost generiranja ROS-a, uzimaju\u0107i u obzir veli\u010dinu \u010destica, specifi\u010dnu povr\u0161inu i kemijski sastav. Frakcija PM2,5<\/sub> posebno je zna\u010dajna zbog ja\u010deg oksidativnog stresa koji izaziva. Iako postoje metode za odre\u0111ivanje OP-a u laboratoriju, jo\u0161 uvijek postoje i brojni izazovi u usporedbi razli\u010ditih metoda ispitivanja. <\/p>\n\n\n\n

Razvijeni su razli\u010diti acelularni testovi za mjerenje OP-a, koji se dijele na one koji mjere proizvodnju oksidansa i one koji prate iscrpljivanje antioksidansa. Testovi proizvodnje oksidansa uklju\u010duju hidroksilne radikalne (OH) testove i testove elektronske paramagnetske rezonance (EPR), dok testovi iscrpljivanja obuhva\u0107aju testove askorbinske kiseline (AA), glutationa (GSH) te ditiotreitola (DTT). Dok su AA i GSH klju\u010dni za stani\u010dnu i izvanstani\u010dnu obranu, DTT se \u010desto koristi kao zamjena za biolo\u0161ke reducense. Uo\u010deno je da postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u rezultata dobivenih razli\u010ditim metodama koja ovisi i o karakteristikama same lokacije mjerenja, odnosno prisutnim dominantnim izvorima one\u010di\u0161\u0107enja zraka. Usporedba prostorne raspodjele OP-a s izvorima PM-a pokazala se korisnom za njihovu identifikaciju. Mnoge nepoznanice i dalje postoje u vezi OP testova, uklju\u010duju\u0107i koji testovi su najpouzdaniji u predvi\u0111anju zdravstvenih ishoda i koje komponente PM-a generiraju signale zabilje\u017eene u tim testovima. Kemijski sastav PM-a i odre\u0111ivanje njihovog OP-a usko su povezani s biolo\u0161kim odgovorom organizma. <\/p>\n\n\n\n

U okviru projekta planira se uvo\u0111enje dviju naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih metoda, \u0161to uklju\u010duje analizu DTT i analizu AA. AA je prevladavaju\u0107i prirodni antioksidans u plu\u0107ima, dok DTT djeluje kao kemijski surogat stani\u010dnih reducensa, poput nikotinamid adenin dinukleotida (NADH) i nikotinamid adenin dinukleotid fosfata (NADPH). Do potro\u0161nje ovih antioksidansa dolazi kada komponente prisutne u PM-u kataliti\u010dki prenose jedan elektron s molekule AA ili DTT na molekularni kisik, generiraju\u0107i superoksidni anion i opona\u0161aju\u0107i klju\u010dni po\u010detni korak in vivo<\/em> nastanka ROS-a. DTT oksidira u svoj disulfidni oblik nakon interakcije s redoks aktivnim spojevima prisutnim u PM-u, a linearna stopa raspadanja DTT-a koristi se kao indeks oksidativnog kapaciteta PM-a. Analiza AA po izvedbi je sli\u010dna analizi DTT-a. Nakon kontrolirane inkubacije AA u vodenom ekstraktu, mjerenje smanjenja koncentracije AA tijekom vremena izravno se prati smanjenjem UV-Vis absorbancije askorbinskog iona. Iako su razli\u010dite metode za analizu OP-a osjetljive na iste redoks aktivne vrste, one se razlikuju u povezanosti s kemijskim komponentama PM-a koje pridonose ukupnom OP-u. Analiza DTT-a uglavnom je osjetljiva na organske spojeve koji se ve\u0107inom nakupljaju u finoj frakciji PM-a, dok AA uglavnom reagira na metale koji se uglavnom nakupljaju u grubim \u010desticama. Prilikom odre\u0111ivanja OP-a predla\u017ee se sinergijski pristup koji koristi vi\u0161estruke metode za prikupljanje najpotpunijih informacija o reaktivnosti PM-a. Metodama razvijenim u ovom projektu provela bi se prva, indikativna mjerenja OP-a lebde\u0107ih \u010destica u Republici Hrvatskoj (RH) na vi\u0161e lokacija.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ciljevi projekta<\/h2>\n\n\n\n

C1 – Razraditi i validirati spektrofotometrijske metode za odre\u0111ivanje OP-a lebde\u0107ih \u010destica<\/strong><\/mark>
C2 – Procijeniti ekvivalentnost metode za mjerenje BC-a u odnosu na referentno odre\u0111ivanje EC\/OC u PM2,5<\/sub> i pove\u0107ati vremensku rezoluciju podataka – modelirati satne vrijednosti markera za promet i izgaranje biomase<\/mark><\/strong>
C3 – Odrediti prostornu i sezonsku raspodjelu organskih markera one\u010di\u0161\u0107enja u PM2,5<\/sub><\/mark><\/strong>
C4 – Ispitati ovisnost OP-a o kemijskom sastavu PM2,5<\/sub> i izvorima one\u010di\u0161\u0107enja
C5 – Ispitati povezanost izme\u0111u OP-a PM2,5<\/sub> i zdravstvenih ishoda u Gradu Zagrebu koriste\u0107i javno dostupne zdravstvene pokazatelje<\/mark>
C6 – Podi\u0107i svijesti o u\u010dincima izlo\u017eenosti one\u010di\u0161\u0107enju zraka diseminacijom rezultata projekta<\/mark><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Prora\u010dun<\/h2>\n\n\n\n
KATEGORIJE<\/strong><\/td>1. godina<\/strong><\/td>2. godina<\/strong><\/td>3. godina<\/strong><\/td>UKUPNO<\/strong><\/td><\/tr>
Ukupni tro\u0161kovi projekta<\/td>86.700,00 \u20ac<\/td>50.400,00 \u20ac<\/td>51.400,00 \u20ac<\/td>188.500,00 \u20ac<\/strong><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tveni i gospodarski u\u010dinak<\/h2>\n\n\n\n