{"id":209,"date":"2024-01-26T14:08:16","date_gmt":"2024-01-26T14:08:16","guid":{"rendered":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/?page_id=209"},"modified":"2024-03-06T12:02:56","modified_gmt":"2024-03-06T12:02:56","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/o-projektu\/","title":{"rendered":"O projektu"},"content":{"rendered":"\n

Nositelj:<\/strong>
Institut za medicinska istra\u017eivanja i medicinu rada (IMI), Ksaverska cesta 2, Zagreb
www.imi.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

Voditelj:<\/strong>
dr. sc.\u00a0Jelena Macan<\/a>, dr. med., Zavod za medicinu rada i okoli\u0161a<\/p>\n\n\n\n

Trajanje:<\/strong>
1.1.2024. \u2013 31.12.2027.<\/p>\n\n\n\n

Izvor financiranja:<\/strong>
Europska unija \u2013 NextGenerationEU<\/p>\n\n\n\n

Ovim projektom \u0107e se u skladu s One Health pristupom Svjetske zdravstvene organizacije objediniti istra\u017eivanja s ciljem boljeg upoznavanja statusa zdravlja odre\u0111enih okoli\u0161nih i \u017eivotinjskih sustava te njihovog utjecaja na zdravlje ljudi, kao i na istra\u017eivanja mogu\u0107ih na\u010dina ranog otkrivanja poreme\u0107aja zdravlja ljudi i okoli\u0161a, te na\u010dina za njihovu prevenciju. Istra\u017eivanja \u0107e pri tome uklju\u010divati i potencijalna me\u0111udjelovanja genetskih, nutritivnih i psihosocijalnih \u010dimbenika u pojavi poreme\u0107aja zdravlja ljudi uzrokovanih zaga\u0111ivalima iz \u017eivotnog i radnog okoli\u0161a. Dodatno \u0107e se istra\u017eivati mogu\u0107nosti unaprje\u0111enja (harmonizacije) metodologije epidemiolo\u0161kih studija te unaprje\u0111enja statisti\u010dkih metoda obrade podataka.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja \u0107e u ovom projektu biti usmjerena na:<\/strong>
1. kemijska zaga\u0111ivala (metal(oid)e, pesticide, biocide, ko\u017ene alergene i iritanse.
2. fizikalna zaga\u0111ivala (buku).
3. psihosocijalne \u010dimbenike (osobni i organizacijski stresori te stresori \u0161ireg dru\u0161tvenog konteksta). <\/p>\n\n\n\n

Optere\u0107enje \u017eivotnog okoli\u0161a analizirat \u0107e se u vodenim organizmima, vodi i sedimentu, biljkama i \u017eivotinjama kopnenog ekosustava i\/ili hrani. Biokemijski mehanizmi djelovanja nutrijenata i zaga\u0111ivala istra\u017eivat \u0107e se in silico<\/em> metodama.  Optere\u0107enje ljudskog organizma istra\u017eivat \u0107e se metodama biomonitoringa. Poreme\u0107aji zdravlja ljudi (upalne bolesti ko\u017ee, pretilost, osteoporoza, neurobihevioralni poreme\u0107aji, poreme\u0107aji spolnog razvoja, otrovanja biljkama i \u017eivotinjama, deficijencije vitamina i minerala, te  o\u0161te\u0107enje sluha bukom) istra\u017eivat \u0107e se klini\u010dkim i psihologijskim metodama.<\/p>\n\n\n\n

Glavni cilj projekta<\/strong> je istra\u017eiti status zdravlja odabranih okoli\u0161nih i \u017eivotinjskih sustava te njihov utjecaj na zdravlje ljudi, istra\u017eiti mogu\u0107e na\u010dine ranog otkrivanja poreme\u0107aja zdravlja ljudi i okoli\u0161a te istra\u017eiti na\u010dine za unaprje\u0111enje njihove prevencije.<\/p>\n\n\n\n

Specifi\u010dni ciljevi projekta su:<\/strong>
1. Ispitati raspodjelu i nakupljanje metal(oid)a u ciljnim organima tkiva \u017eivotinjskih indikatorskih vrsta u odnosu na biolo\u0161ka obilje\u017eja, ekolo\u0161ke \u010dimbenike, biomarkere izlo\u017eenosti i u\u010dinka te procijeniti stupanj one\u010di\u0161\u0107enja vodenih i kopnenih ekosustava s analiziranim spojevima.
2. Procijeniti unos hranjivih tvari i izlo\u017eenost glavnim one\u010di\u0161\u0107iva\u010dima hrane i vode za pi\u0107e (potencijalno otrovni metali, pesticidi, biocidi) te posljedi\u010dni potencijalni rizik za zdravlje u stanovni\u0161tvu Republike Hrvatske, posebice u osjetljivih skupina stanovni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i karakterizaciju otrovanja ljudi biljnim vrstama i gljivama, te procjenu me\u0111udjelovanja polimorfizama u genima za proteine koji sudjeluju u toksikokinetici ksenobiotika na koncentraciju i \u0161tetne u\u010dinke pesticida konzumiranih hranom.
3. Primjenom metoda biolo\u0161kog monitoringa procijeniti izlo\u017eenost op\u0107e populacije  i osjetljivih skupina stanovni\u0161tva metal(oid)ima (Cd, Pb, Hg, As) u ovisnosti o prehrani i \u017eivotnim navikama, uz procjenu me\u0111udjelovanja s esencijalnim elementima  i genskim polimorfizmima, uklju\u010duju\u0107i procjenu epigeneti\u010dkih u\u010dinaka i u\u010dinaka na metabolomi\u010dke profile, te razvoj novih analiti\u010dkih metoda u biolo\u0161kim uzorcima.
4. Istra\u017eiti genetske \u010dimbenike koji u me\u0111udjelovanju s okoli\u0161nim \u0161tetnostima doprinose nastanku profesionalnih bolesti ko\u017ee, te parametre funkcije ko\u017ene barijere kao potencijalne pokazatelje ranog razvoja ovih poreme\u0107aja, uklju\u010duju\u0107i procjenu stanja za\u0161tite na radu u odabranim visokorizi\u010dnim populacijama i dizajniranje edukativne intervencije s ciljem unaprje\u0111enja prevencije profesionalnih bolesti ko\u017ee.
5. Utvrditi navike rekreativnog kori\u0161tenja slu\u0161alica u mla\u0111ih odraslih osoba u Republici Hrvatskoj, uklju\u010duju\u0107i mjerenje izlo\u017eenosti buci, te procjenu povezanosti sa mogu\u0107im o\u0161te\u0107enjem sluha.
6. Identificirati enzimske reakcijske mehanizme tirozinaze na molekulskoj razini u svrhu doprinosa razumijevanju nastanka i lije\u010denja Parkinsonove bolesti.
7. Procijeniti kvalitetu spavanja i dnevnog funkcioniranja razli\u010ditih dobnih skupina (adolescenti, odrasle osobe, starije osobe) u kontekstu izlo\u017eenosti \u0161tetnim kemijskim i psihosocijalnim \u010dimbenicima.
8. Ispitati i predlo\u017eiti statisti\u010dke metode za analizu podataka iz vi\u0161e izvora razli\u010dite vrste u procjeni izlo\u017eenosti i \u0161tetnih u\u010dinaka kemikalija.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja \u0107e se provoditi kroz 7 radnih paketa:<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 1. Zdravlje okoli\u0161a (voditelj Zorana Kljakovi\u0107-Ga\u0161pi\u0107<\/a>)<\/strong> Uzimaju\u0107i u obzir \u0161irok raspon \u010dimbenika i njihove slo\u017eene interakcije, u okviru ovog radnog paketa istra\u017eit \u0107e se razina metal(oid)a (esencijalnih i potencijalno otrovnih) u ne\u017eivim sastavnicama okoli\u0161a (tlo, voda i sediment) te bioindikatorskim organizmima razli\u010ditih trofi\u010dkih razina vodene i kopnene prehrambene mre\u017ee, od kojih su neki rijetko obuhva\u0107eni programima monitoringa (rijetke i\/ili za\u0161ti\u0107ene vrste). Istra\u017eit \u0107e se putevi prijenosa i nakupljanja metal(oid)a izme\u0111u razli\u010ditih sastavnica ekosustava u ovisnosti o biolo\u0161kim i ekolo\u0161kim \u010dimbenicima utjecaja. Istra\u017eit \u0107e se povezanost izme\u0111u sadr\u017eaja elemenata u ciljnim tkivima nakupljanja, pokazatelja oksidacijskog stresa (biomarkeri u\u010dinka), proteinskih pokazatelja izlo\u017eenosti (metalotioneina, MT) i hormona u krvi i dlaci (kortizol, testosteron, progesteron, ukupni i slobodni tiroksin, ukupni i slobodni trijodtironin i tireotropni hormon).<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 2. Hrana i zdravlje (voditelj Antonija Sulimanec<\/a>)<\/strong> Dodatnim uzorkovanjem hrane i analizama, ne samo pesticida, ve\u0107 i razli\u010ditih metal(oid)a, koje bi obuhvatilo i prehranu \u017eenskih adolescenata i odraslog stanovni\u0161tva oba spola planira se doprinijeti jo\u0161 boljem definiranju izlo\u017eenosti stanovni\u0161tva Hrvatske glavnim one\u010di\u0161\u0107iva\u010dima hrane i vode za pi\u0107e.  Istra\u017eit \u0107e se nedovoljno poznati mehanizmi djelovanja i stupanj otrovnosti hormonskih otrova, kao i interindividualne razlike u osjetljivosti na ove otrove u ljudskoj populaciji u razdoblju puberteta, te \u0161tetni u\u010dinci izlo\u017eenosti niskim dozama mje\u0161avina otrovnih kemikalija na zdravlje ljudi (OECD, 2018.; EFSA, 2019.; Ghasemnejad-Berenji i sur., 2021.; Stiefel i Stintzing, 2023.). Nastavit \u0107emo razvijati teorijske modele za procjenu oksidacijskih potencijala i antioksidacijskih aktivnosti flavonoida. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 3. Biolo\u0161ki monitoring ljudi i (epi)genetika (voditelj Ankica Sekovani\u0107<\/a>)<\/strong> U okviru ovoga radnog paketa istra\u017eit \u0107e se me\u0111udjelovanje svakodnevne neizbje\u017ene izlo\u017eenosti kemikalijama iz okoli\u0161a, prehrambenih i \u017eivotnih navika te genskih \u010dimbenika na biolo\u0161ke pokazatelje izlo\u017eenosti, epigeneti\u010dke i metabolomi\u010dke promjene, te pojavu klini\u010dki manifestnih zdravstvenih poreme\u0107aja u ljudi, uklju\u010duju\u0107i profesionalne bolesti. Istra\u017eivanja \u0107e se provest kroz tri modela: 1) ispitat \u0107e se pojavnost genskih polimorfizama MT2A<\/em> i MTHFR<\/em>  u op\u0107oj populaciji (mu\u0161karci i \u017eene) i\/ili osjetljivoj skupini stanovni\u0161tva (parovi majka-novoro\u0111en\u010de) i njihovu povezanost s biomarkerima izlo\u017eenosti metalima i biokemijskim parametrima metabolizma glukoze, lipida i nutritivnog statusa te  procijeniti izlo\u017eenost osjetljivih skupina stanovni\u0161tva (mala djeca i maloljetnici) metal(oid)ima; 2) istra\u017eit \u0107e se me\u0111udjelovanje polimorfizama pro-upalnog citokina \u010dimbenika nekroze tumora TNF-\u03b1 i izlo\u017eenosti kemijskim \u0161tetnostima na pojavu ko\u017enih poreme\u0107aja povezanih s radom u populaciji frizerskih u\u010denika; 3) ispitat \u0107e se pojavnost polimorfizama gena za proteine koji sudjeluju u metabolizmu ksenobiotika (npr. P-glikoprotein, citokrom P450, glutation-S-transferaza) i njihova povezanost s biomarkerima izlo\u017eenosti pesticidima putem hrane u populaciji adolescenata.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 4. Mentalno zdravlje (voditelj Adrijana Bjelajac<\/a>)<\/strong> Ovim radnim paketom nastojat \u0107e se integrirati spoznaje o odnosima spavanja i dnevnog funkcioniranja razli\u010ditih dobnih skupina izlo\u017eenih razli\u010ditim kombinacijama \u0161tetnih okoli\u0161nih utjecaja. U suradnji s radnim paketima 2, 5 i 7 analizirat \u0107e se znanja ste\u010dena u prethodno provedenim ispitivanjima kvalitete spavanja i dnevnog funkcioniranja razli\u010ditih dobnih skupina adolescenti, odrasle osobe, starije osobe) u kontekstu izlo\u017eenosti \u0161tetnim kemijskim i psihosocijalnim \u010dimbenicima te evaluirati razli\u010dite metode procjene i mjerenja karakteristika spavanja u terenskim i epidemiolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Identificirat \u0107e se enzimske reakcijske mehanizme tirozinaze na molekulskoj razini kombiniranjem metoda molekulskog modeliranja s eksperimentalnim podacima iz literature.  <\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 5. Sigurnost i zdravlje na radu (voditelj \u017deljka Babi\u0107<\/a>)<\/strong> U ovom radnom paketu provodit \u0107e se istra\u017eivanja sa ciljem unaprje\u0111enja prevencije profesionalnih bolesti ko\u017ee u visokorizi\u010dnim populacijama frizerskih u\u010denika i u\u010denika za zanimanje medicinske sestre\/ tehni\u010dara koji su tijekom prakti\u010dne nastave redovito izlo\u017eeni nizu kemikalija sa \u0161tetnim djelovanjem na ko\u017eu. Istra\u017eivanja \u0107e se provoditi na tri razine: 1) procijeniti \u0107e se poznavanje i primjena mjera za\u0161tite na radu i drugih mjera prevencije ko\u017enih poreme\u0107aja tijekom strukovnog obrazovanja hrvatskih frizerskih u\u010denika (kori\u0161tenje za\u0161titnih rukavica,  na\u010din i u\u010destalost pranja i njege ko\u017ee \u0161aka; 2) kroz dizajn prospektivne kohortne studije ispitat \u0107e se prediktivna vrijednost parametara funkcije ko\u017ene barijere za ranu detekciju razvoja upalnih poreme\u0107aja ko\u017ee povezanih s radom \u010dime \u0107e se pridonijeti primarnoj i sekundarnoj prevenciji profesionalnih ko\u017enih bolesti; funkcija ko\u017ene barijere ispitat \u0107e se neinvazivnim metodama mjerenja gubitka vode kroz epidermis (engl. Transepidermal water loss<\/em>– TEWL), pH ko\u017ee,  hidracije i temperature ko\u017ee; 3) na temelju rezultata navedenih istra\u017eivanja provest \u0107e se preliminarna edukativna intervencijska studija koja bi uklju\u010divala predavanje, pisane popularne materijale i poklon paket u\u010denicima i\/ili radnicima u odabranim \u0161kolama i\/ili radnim mjestima na podru\u010dju Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 6. Buka (voditelj Marija Kujund\u017ei\u0107<\/a>) <\/strong>Kako dugotrajna izlo\u017eenost buci mo\u017ee uzrokovati niz negativnih u\u010dinaka na fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje ljudi u ovom radnom paketu istra\u017eit \u0107e se navike rekreativnog kori\u0161tenja slu\u0161alica u osoba dobi 18 do 40 godina. Odredit \u0107e se ja\u010dina zvuka u slu\u0161alicama koju ispitanici obi\u010dno primjenjuju u tihom i bu\u010dnom okru\u017eenju, odrediti sluh metodom audiometrije, te procijeniti povezanost na\u010dina kori\u0161tenja slu\u0161alica s mogu\u0107im o\u0161te\u0107enjem sluha. Inovativnost istra\u017eivanja odra\u017eava se u procjeni izlo\u017eenosti buci direktnim mjerenjem izlo\u017eenosti buci, tj. mjerenju glasno\u0107e zvuka koju ispitanici primjenjuju u slu\u0161alicama, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti bolju procjenu odnosa izlo\u017eenosti \u0161tetnosti i o\u0161te\u0107enja zdravlja.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni paket 7. Metodologija znanstvenog rada (voditelj Jelena Kova\u010di\u0107<\/a>) <\/strong>Cilj ovog istra\u017eivanja je ispitati i predlo\u017eiti metode za analizu podataka iz vi\u0161e izvora (na primjer, podaci generirani u sklopu ostalih radnih paketa, podaci iz literature, uklju\u010duju\u0107i podatke otvorenog pristupa i sumarne podatke iz publikacija, in silico<\/em> podaci o strukturi i fizikalno-kemijskim svojstvima zaga\u0111ivala, te slobodno dostupni podaci kori\u0161teni u regulatorne svrhe) u procjeni izlo\u017eenosti i \u0161tetnih u\u010dinaka kemikalija. Za analizu ovih podataka istra\u017eit \u0107e se statisti\u010dki modeli i modeli strojnog u\u010denja koji dopu\u0161taju uklju\u010divanje razli\u010ditih vrsta podataka u jednom modelu, primjerice, modeli kori\u0161teni u meta-analizama, Bayesovski modeli koji omogu\u0107uju uklju\u010denje ekspertnog znanja i rezultata analiza iz drugih izvora u obliku parametara modela<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nositelj:Institut za medicinska istra\u017eivanja i medicinu rada (IMI), Ksaverska cesta 2, Zagrebwww.imi.hr Voditelj:dr. sc.\u00a0Jelena Macan, dr. med., Zavod za medicinu rada i okoli\u0161a Trajanje:1.1.2024. \u2013 31.12.2027. Izvor financiranja:Europska unija \u2013 NextGenerationEU Ovim projektom \u0107e se u skladu s One Health pristupom Svjetske zdravstvene organizacije objediniti istra\u017eivanja s ciljem boljeg upoznavanja statusa zdravlja odre\u0111enih okoli\u0161nih i […]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-209","page","type-page","status-publish","hentry","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=209"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":680,"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/209\/revisions\/680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/projekti.imi.hr\/humenhealth\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}